Život i djelo kraljice Katarine kao paradigma za brendiranje države
U Rimu je 25. listopada 1478. godine preminula najpoznatija, a po mnogima i najznamenitija srednjovjekovna kraljica Dinarskog gorja. Iako formalno kao žena predzadnjeg Bosansko humskog kralja, svojim životom i djelom je s pravom proglašena i HUMBOSANSKA PRIMADONA čiji grob na rimskom Capitoliju u crkvi Aracoeli zavrjeđuje posebno mjesto štovanja i pijeteta njenih baštinika.
Svi narodi s osviještenim nacionalnim identitetom uz svoja povijesna i suverenistička obilježja najčešće ističu i slavne osobe uz čiji se život i djelo mogu poistovjetiti. Tako se uz vojne i vladarske zasluge ističu i kulturološka, umjetnička pa i sportska postignuća.
Još od Darija prvog Velikog i slavnog perzijskog kraljevstva, uz kojeg se prema nekim izvorima vežu i hrvatski korijeni, antičku Grčku obilježile su mnoge znamenite osobe – od Platona i Aristotela do Aleksandra Velikog Makedonskog, koji je bio i predmet spora između dvije balkanske države.
Iz istog razdoblja imamo i slavnu ilirsku kraljicu Teutu, ali i ustanika Batona, kojeg bi kao autohtoni Dinarci trebali posebno uvažavati jer su se posebno isticali u obrani svoje zemlje od rimskih osvajača. Ove su pak predvodili i posebnu su ulogu imali August, Cezar, Tiberije pa i Dioklecijan koji je vidljive tragove ostavio i u našim krajevima.
Tu su i slavni hrvatski kneževi i kraljevi, od Branimira i Trpimira do Tomislava, Krešimira, Zvonimira, Petra… pa i onih prvih susjeda koji su se isticali u obrani svog dinarskog gorja i genetskog identiteta.
Tako smo ovih dana obilježili i krunidbu kralja Tvrtka, kojeg mnogi (ne)pravedno svojataju i kao njegove sljednike na “bosanskom prijestolju” baš kao i slavnog hercega Hrvoja Vukčića Hrvatinića koji se proslavio i kao “dalmatinski suveren”.
Pa ipak, samo je jedna slavna i velepoštovana kraljica Katarina Tomaš po muževoj krvi Kotromanić, a po svojoj Kosača, koja je rođena 1424. u Humskoj zemlji. Svojim životnim aktivnostima obilježila je svakodnevicu humskog a posebno srednjobosanskog puka kojima je pomagala u mnogim aktivnostima.
Iako po roditeljima i rodnom stablu, ima “krv mnogih identiteta” a vjerojatno najviše autohtonog ilirskog, ipak je svoj vjerski život usmjeravala prema Bibliji i katoličkoj religiji. I obilježja na njenom dvoru, a posebno gradnja vjerskih okupljališta bila je u skladu s crkvom Katoličkom, a mnoge žene u Bosni nose tetovaže križa koje vežu za to razdoblje. Tu su i umijeće spravljanja mnogih jela i pića, posebno pita i suhomesnatih proizvoda te vina i voćnih i povrtnih prerađevina. Uz to su išla i kulturno-umjetnička stvaralaštva, pa su autohtone pjesme i glazbala i danas živa, zahvaljujući entuzijazmu ali i poštovanju prema životu i djelu svojih predaka.
Tako se već četvrt stoljeća diljem BiH i RH, priređuju DANI KRALJICE KATARINE, a ove godine i kao 25. obljetnica kulturno turističke manifestacije HRVATSKA ETNO VIZIJA 3. MILENIJA (Humbosanska vizija 21. stoljeća).
Ali kako to obično biva, i politikantstvo se umiješa, pa često i zbunjuje običan puk i svekoliku društvenu javnost. Međutim i u tim okolnostima se ističu pojedinci koji “se nisu dali zbuniti” pa su se i ovaj put “ukazali”, i dobri domaćin bio je načelnik Busovače Asim Mekić, koji je ovu manifestaciju prepoznao i kao priliku za turističko pozicioniranje svoje općine.
Širom je otvorio vrata akademskoj zajednici i kulturno turističkim poklisarima koji su pristigli i iz susjedne Cetinske krajine pa je uz AKADEMSKI KORNER priređeno i kulturno gastro druženje.
A za to je najzaslužniji poznati književnik i kulturni djelatnik Anto Zirdum, koji je u prostorijama svog matičnog HKD NAPREDAK Vitez ugostio i članice kulturnog društva HRVATSKA ŽENA iz Viteza te glazbeni ugođaj uz članice Glazbene škole Jakova Gotovca, podružnica Busovača pripremio nezaboravan kulturno zabavni performans. A i gastro delicije su bile na razini, pa uz bosansku pitu i baklavu Cetinjani su se uz gusle pobrinuli da donesu drevno jelo KAŠTRADINU, koju su pripremili kuhari restorana Dalmacija iz Trilja, dok se vinska kapljica dopremila iz Brotnja, pa se čula i poznata uzrečica “Žilavka za smijeh a Blatina za grijeh.”
Novo druženje već je dogovoreno za sv. Martina na obalama Cetine kad će se mnogi Bosanci i Humljani ali i Dalmatinci prisjetiti i svoje princeze Jelene Nelipić, koja je početkom 15. stoljeća udajom za Hrvoja Hrvatinića bila najprije kneginja, a potom kratko i kraljica (udajom za kralja Ostoju).
I drugi narodi imaju svoje slavne i popularne osobe kojih se prigodno prisjećaju i slave kroz kulturno turističke manifestacije, a svoju naciju i državu brendiraju upravo preko slavnih i znamenitih osoba.
Zato uz moderni story telling važno je spomenuti da kvalitetne turističke valorizacije nema bez brendinga kao vrijednosne kategorije i dodane vrijednosti turističkom proizvodu, pa i isticati brand cod koji podrazumijeva funkcionalnu, socijalnu, mentalnu i duhovnu komponentu
Samo tako našu slavnu povijest ali i burnu sadašnjost možemo usmjeriti prema perspektivnoj budućnosti.
